Uvod

Sažetak
Ciljevi
Suradnici
Važnost
Radionice
Očekivani rezultati
Metodologija

Ideja o pokretanju projekta „Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje – HRANA FINA“ nastala je kao rezultat uspješno provedenog i izvrsno ocijenjenog projekta „Hrvatsko stomatološko nazivlje – HRSTON“ kojeg je tijekom 2009. i 2010. financirala Hrvatska zaklada za znanost.

Znanja i iskustva stečena na tom projektu, te odlična suradnja i komunikacijski kanali izgrađeni između stručnjaka s područja stomatologije i medicine sa stručnjacima s područja jezikoslovlja predstavljaju temelj i okosnicu projekta HRANA FINA. Zainteresiranost postojećih suradnika s projekta HRSTON i spremnost novih stručnjaka za suradnju na sličnom projektu srodnih područja medicine predstavljaju izvrstan ulog, motiv i jamstvo za uspješnu provedbu projekta HRANA FINA. Kako bi se osigurala kompetentnost projektnog tima u projekt su uključeni stručnjaci s radnim i znanstvenim iskustvom na području anatomije i fiziologije s hrvatskih sveučilišta na kojima postoje fakulteti sa zavodima odnosno katedrama za anatomiju i fiziologiju čovjeka.

Hrvatska medicinska literatura gotovo svakodnevno biva obogaćena novim knjigama, udžbenicima, priručnicima i ostalom literaturom. U nekim slučajevima se radi o izvornim hrvatskim publikacijama, a u nekim o prijevodima stranih izdanja i to najčešće sa engleskog ili njemačkog jezika. Ne ulazeći u strukovnu i znanstvenu vrijednost hrvatske medicinske literature, vrlo lako je primijetiti da postoji izrazita jezična neujednačenost među pojedinim izdanjima, a u nekim slučajevima nažalost i unutar istog izdanja u različitim poglavljima. Manjak odgovarajućih hrvatskih istovrijednica za pojedine medicinske nazive, njihova nedosljedna primjena, te nekritičko uvrštavanje stranih naziva kao jednakovrijednih u hrvatske tekstove nerijetko predstavljaju jezičnu zbilju u hrvatskoj medicinskoj literaturi. Stoga su takvi tekstovi često nerazumljivi, nejasni i teški za čitanje. U tom se smislu projektom HRANA FINA namjeravaju obuhvatiti dva temeljna i međusobno srodna medicinska područja: anatomija i fiziologija, koja predstavljaju nezaobilaznu osnovu u izobrazbi svih zdravstvenih djelatnika, kako onih srednjoškolske (medicinske sestre, zdravstveni tehničari i dr.) tako i onih sveučilišne razine (liječnici, stomatolozi, farmaceuti i dr.). Anatomija i fiziologija su dva područja medicine koja na neki način predstavljaju ishodište svih ostalih medicinskih područja, jer ne postoji dio medicine u kojem se može djelovati bez poznavanja anatomije i fiziologije. Samo nazivlje koje se koristi u ova dva područja je neizostavan dio nazivlja ostalih medicinskih područja. Zato se anatomsko i fiziološko nazivlje može smatrati temeljem medicinskog nazivlja i logičnim prvim korakom u izgradnji hrvatskog nazivlja medicinske struke.